ARHIVA
2017 2016 2015 2014 2013 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002
  |   2017  |   POČETNA  |   EN
Press / izbor

NAGRADE
U Gliptoteci izlažu kandidati i dobitnik nagrade "Radoslav Putar"


IMAGINARNI OTOK ZABORAVA

Dobitnik prestižne nagrade zagrebačkog Instituta za suvremenu umjetnost "Radoslav Putar" je Igor Eškinja, čiji prostorni crtež egzotičnog otoka "Java i Borneo" gauguenovski nudi utopiju spasa pojedincu zgađenom suvremenom civilizacijom.

Prostorni crtež u kutu Gliptoteke HAZU u Zagrebu iscrtkan poput kupona, zatvara obrise egzotičnog imaginarnog otoka negdje daleko na pučini.

Otok nazvan "Java i Borneo" objedinjuje ideju "imaginacije i praznine u jedinstvenu formu", a prave škare na podu uz crtež gledatelja povezuju s utopijom. Riječ je o pobjedničkom radu dobitnika prestižne nagrade "Radoslav Putar" za 2004. godinu zagrebačkog Instituta za suvremenu umjetnost Igora Eškinje (1975.). Njegov je otok, rekli bismo, suvremena metafora strastvene čežnje za bijegom Paula Gauguina koji je još davno na otočju Marquises našao zaborav od gorčine civilizacije, pišući sjetno: "Lišavam se malo po malo civilizacije, započinjem misliti jednostavno, napušta me mržnja prema bližnjemu, štoviše, započinjem ga ljubiti. Uživam u svim nasladama življenja, slobodnog, životinjskog i ljudskog, oslobađam se himbe, ulazim u prirodu..."

Taj rad je po mišljenju ocjenjivačkog suda nagrade "Radoslav Putar" u sastavu: Giuliana Carbi, Branko Franceschi, Sandra Križić Roban, Nika Radić i Darko Šimičić, najbolji. Podsjetimo da nagradu nazvanu po slavnom povjesničaru i teoretičaru umjetnosti Radoslavu Putaru, dodjeljuje zagrebački Institut za suvremenu umjetnost od 2002. godine, a ustanovio ju je s partnerima iz inozemstva: The Foundation of Civil Society, New York, Trust for Mutual Understanding, New York i SCCA Slovačka.

Ovogodišnji kandidati doista su izvanredni. Karmen Dugeč (1975.) oduševila je posjetitelje video radom "Dada" u kojem snima vlastiti pokušaj promjene prezimena: "želim odbaciti vlastito prezime iziritirana prevrednovanjem institucije prezimena. Želim naglasiti važnost individue, za razliku od uobičajenog vrednovanja i diskriminacije preko institucije prezimena koje implicira rodbinsku, regionalnu, nacionalnu i vjersku pripadnost." Stoga umjetnica prikazuje svoj napor promjene prezimena kroz institucionalne akcije (zahtjevi državnim uredima) i izvaninstitucionalne akcije (šaljivo vjenčanje) na kojem ostvaruje želju da se preziva "Dada" (!) kao znak "iskonske pripadnosti i posvećenosti umjetnosti". To prezime, kaže, neće mijenjati niti "budućim udajama". Proces formalne promjene je zasad zapeo u nerazumijevanju birokratskih struktura, ali "borba nije gotova", poručuje nam Karmen Dugeč.

Izvanredan je i već europski poznat Kristian Kožul (1975.), koji dječju stolicu ironijski optočuje sadističkim šiljcima pretvarajući ga u "stroj za mučenje". To je metafora za svako dijete čiju je individualnost gušila i sputavala škola i roditelji! Na kraju, Leo Vukelić osim stvarnog auta na kojemu je ispisao riječ "gastartbeit" aludirajući na globalistički položaj umjetnika "na putu", izložio i autoironijski video rad na kojem simbolično želi letjeti na tepihu, pojašnjavajući neravnopravnu ulogu umjetnika iz malih zemalja prema velikima. (Marina Tenžera)

Vjesnik, četvrtak, 3. lipnja 2004., str. 15, Zagreb

NAGRADA  |   NATJEČAJ  |   UMJETNICI  |   ŽIRI  |   IZLOŽBE  |   TEKSTOVI  |   PARTNERI  |   YVAA  |   IZVORI  |          ©  2007.  powered by  
visit SCCA web pages
•  IMPRESSUM & PRAVILA KORIŠTENJA  •  KONTAKT  •  W3C CSS  •  W3C XHTML 1.0  •  DESIGN  •